Europska komisija pokrenula je 2020 svoj zeleni plan "val obnove", kako bi pomogla u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju nulte neto stope emisija do sredine stoljeća. Riječ je o politici čiji je cilj povećati broj zgrada koje su preoblikovane svojom energetskom i ekološkom učinkovitošću, te je jedna od mjera za ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma – globalnog sporazuma o ograničavanju porasta temperature na znatno manje od 2 °C.
Val obnove postavlja cilj povećanja projekata modernizacije zgrada EU-a s 1% na 3% godišnje. To je značajan korak, ali Hanna Uusitalo, potpredsjednica KONE-a za okoliš i održivost, tvrdi da se može učiniti mnogo više.
"Potreba i volja postoje, kao i održiva opskrba koja ide zajedno.“ kaže Uusitalo. "Trebali bismo govoriti o povećanju postotka projekata modernizacije zgrada na čak 7 do 10 posto godišnje".
Modernizacija koristi planetu i ljudima
Uusitalo ističe da modernizacija zgrada nije samo smanjenje njihove potrošnje energije. Radi se o modernizaciji zgrada, kako bi ljudi bili na prvom mjestu. Poboljšanje protoka ljudi unutar zgrade modernizacijom dizala, znači da može bolje služiti svojim korisnicima dugo u budućnost i izbjeći zastarjelost, kao u ovom uredskom bloku u Madridu.
Argumenti za modernizaciju su jasni. Zgrade znatno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene i čine 40 % potrošnje energije u Europi. Tri četvrtine te energije proizvodi se tijekom rada zgrade, a ostatak u proizvodnji građevinskog materijala.
Štoviše, Uusitalo citira studiju iz 2017. u kojoj je utvrđeno da čak 97% postojećeg europskog fonda zgrada treba modernizaciju energetske učinkovitosti.
„Val obnove započeti će postupno na brojnim razinama, a potom će se na koncu ubrzati”.
Ruben Zonnevijlle, voditelj programa u Nizozemskom vijeću za zelenu gradnju (DGBC), slaže se s hitnošću daljnje modernizacije. Također smatra da zeleni plan EU-a treba ići dalje, ako Europska komisija želi ostvariti svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do kraja desetljeća, na najmanje 55 % razine iz 1990. Ipak, smjer putovanja smatra pozitivnim.
"To je val", kaže Zonnevijlle, "koji će početi postupno na brojnim razinama, a potom se konačno ubrzati ". U početku će biti mnogo izazova u provedbi politike i to ne samo u provedbi zakona na državnoj razini. Kako bi pomoglo u rješavanju problema uvođenja energetski učinkovitih politika obnove, Svjetsko vijeće za zelenu gradnju izrađuje planove i alate, kao što su strategije za "Parišku otpornost" zgrade i procjene održivosti.
Naši budući gradovi su već ovdje
Dobra je vijest da su budući gradovi 2050. već izgrađeni. „Oko 80 posto zgrada koje danas imamo i dalje će postojati 2050. godine”, kaže Uusitalo. "Sada ih samo trebamo učiniti pametnijima, čišćima i ugljično neutralnijima. Moramo ih modernizirati i prenamijeniti, kako bismo postojeće doveli u rang s novim."
Uspješna modernizacija i prenamjena zgrada započinje razumijevanjem, ažuriranjem i optimizacijom protoka i pristupačnosti ljudi. "Pametna spremnost znači staviti ljude u središte modernizacije, kako bismo prvo razumjeli protok ljudi u uredima, bolnicama, hotelima, objektima za razonodu - u čvorištima koja povezuju ljude."
Obnova bostonske sportske arene TD Garden u SAD-uprimjer je u kojem je modernizacija uključivala niz pametnih rješenja za protok ljudi, što građevinu čini pogodnom za promijenjene potrebe suvremenih posjetitelja.
"Oko 80% zgrada koje danas imamo i dalje će postojati 2050. godine. Sada ih samo moramo učiniti pametnijima, čišćima i ugljično neutralnijima."
"Također se radi o boljem razumijevanju načina na koji ljudi koriste zgradu. Ako koriste samo jedan kat, izbjegavajte rasipanje energije na ostale katove koji su prazni", dodaje Uusitalo.
Uusitalo vidi gradske upravitelje i planere kao onima koji upravljaju svime. Komisija EU-a prošle je godine najavila projekt za postizanje klimatske neutralnosti 100 gradova do 2030. Ti će gradovi djelovati kao eksperimentalni ekosustavi kako bi pomogli drugim gradovima u tranziciji na klimatsku neutralnost do 2050.
Ono što je Uusitalu najviše impresioniralo, je to što se prijavilo 400 gradova. "Dakle, volja je tu!"
Pametna dizala omogućuju učinkovit protok ljudi, a mogu čak i proizvoditi električnu energiju
Jedan od inovativnih načina na koji dizala KONE smanjuju emisije u sklopu modernizacije zgrada je dodavanje regenerativnih pogona koji skupljaju i pohranjuju energiju koja bi inače bila potrošena, te je ponovno koriste za napajanje motora. Sustavi također postaju pametniji. Dizala mogu optimizirati potrošnju energije prilagodbom na temelju čimbenika, kao što su zauzetost i doba dana. Napredni algoritmi također mogu grupirati putnike koji idu na isti kat, smanjujući broj zaustavljanja i minimizirajući vrijeme rada.
Zonnevijlle također hvali operacije zatvorene petlje proizvođača poput KONE-a, nudeći "proizvode kao uslugu" s prediktivnim održavanjem i zamjenom komponenti na kraju životnog vijeka. Time se doprinosi energetskoj učinkovitosti i razvoju kružnog gospodarstva, primjerice oporabom vrijednih materijala iz nadogradnji i recikliranjem ili njihovom prenamjenom u nove ili postojeće vrijednosne lance.
KONE već surađuje s vlastitim klijentima na rješavanju izazova pronalaženja novih kružnih modela. Potrebno je obrazovanje, privlačenje i osposobljavanje osoba za nove kružne pristupe, poticanje automatizacije, skupove podataka i tehnike za rastavljanje teških dijelova te brze veze između kupaca i prodavača. Uusitalo predviđa buduće rješenje koje bi moglo nalikovati aplikaciji za upoznavanje.
"Zamislite platformu za kružnost", kaže Uusitalo, "koju pokreće umjetna inteligencija i povezuje nove vrijednosne mreže i učinkovite transakcije".
Istovremeno smanjenje uporabe kilovata u zgradi zahtijeva rasprostranjenu uporabu opreme kao što su solarni paneli i toplinske pumpe ili nadogradnju grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC). „Svi ti dodatni materijali moraju se proizvesti, što samo po sebi stvara više emisija, takozvane emisije ugljičnog dioksida”, pojašnjava Zonnevijlle.
Međutim, s obzirom da su postojeće zgrade već potrošile znatne količine utjelovljene energije tijekom svoje izvorne izgradnje, obnova, a ne rušenje i ponovna izgradnja, općenito je daleko manji izbor emisija, što je čini nužnim korakom prema održivoj i klimatski prihvatljivoj budućnosti.